Zidine u Stonu , obrambeni zid i najveći fortifikacijsko-urbanistički pothvat ondašnje Europe.  u ukupnoj dužini od 5,5 km, zidine su ojačane sa 40-ak kula i 5 tvrđava. Povezuju Ston i Mali Ston.

    Nakon što je 1334. Dubrovačka Republika stekla Pelješac, bila joj je potrebna zaštita grada Stona. Prvo je u tridesetak godina zidan obrambeni bedem, najduži u Europi, s jedne na drugu stranu poluotoka, te prema jedinstvenom projektu planski podignuta dva utvrđena gradića: južno Ston i sjeverno Mali Ston s ciljem okupljanja ljudi za čuvanje granica i rad u solanama od kojih je država mnogo dobivala. Za Veliki zid (dug 1200m) na Pozvizdu, radi zaštite od susjeda, kronike navode da je njegova izgradnja trajala 18 mjeseci i stajala je 12.000 dukata.

    Stonske utvrde bez ikakve sumnje jedan su od najvećih onodobnih građevnih poduhvata čija izvorna dužina iznosi 7000 m sastoji se od zidina Stona i Malog Stona, Velikog zida s navedenim trima tvrđavama, dok su zidine i tvrđave flankirane s 10 okruglih i s 31 četvrtastom kulom te 6 polukružnih bastiona. Složeni obrambeni stonski korpus oblikovao se gotovo četiri stoljeća, zbog prilagodba terenu i razvoja naoružanja.

    Godine 1667 nestalo je 0, 5 km zidina zbog snažnoga potresa 1667. godine i manjih 1979. i 1995. Godine 2004. započeo je rad na restauraciji i sanaciji zastarjelih zidina, koji ima za cilj omogućavanje posjeta predjelu između Velikog i Malog Stona. Premda se pretpostavljalo da će radovi biti dovršeni do svibnja 2008. do danas je obnovljen samo prvotni dio ponad grada Stona. Obnova Velikog zida u Stonu, vrijedna oko pet milijuna kuna, pri kraju je, te će stonske zidine uz naplatu ulaznica za javnost biti otvorene u svibnju 2009. godine.
Izvor: Wikipedija