Dubrovnik je grad, luka i turističko središte južnoga hrvatskoga primorja. Smješten na podnožju vapnenačkoga Srđa (412 m), u dolini koju prema jugozapadu zatvara uzvisina Lapada i manji greben s najstarijim dijelom Dubrovnika. Nasipanjem močvarne doline između Gruškoga zaljeva na sjeveru i Staroga Porta na jugu i izgradnjom Place (Straduna) stara gradska jezgra spojena je s predgrađem na drugoj strani doline. Na taj je način Stradun postao središte grada i njegova glavna ulica, spajajući suprotna gradska vrata: Ploče na istoku i Pile na zapadu. Nakon izgradnje luke u Gruškom zaljevu, Gruž postupno s Dubrovnikom postaje jedinstveno naselje. Poslije se Dubrovnik proširio i na Lapadski poluotok, na niže dijelove padina Srđa i izvan gradskih zidina prema Župi.

         Jugoistočno od starog dijela grada je turističko područje Ploče (hoteli i plaže), zapadno Lapad (sportski tereni, hoteli, plaže, šetališta), sjeverozapadno gruška luka i Gruž. Gospodarska je osnova turizam i pomorstvo. U gradu djeluju važne kulturne ustanove: Viša pomorska škola, Viša turistička škola, Sveučilišni centar za postdiplomski studij Sveučilišta u Zagrebu, Povijesni institut HAZU, Dubrovačke ljetne igre i dr. Dubrovnik ima gradsku luku, luku Gruž i marinu Dubrovnik. Stara gradska luka zaštićena je lukobranom Porporela; u luku mogu pristati jahte do 3 m gaza; manji brodovi sidre u uvali Gornja Bočina. Luka Gruž je trgovačka luka, 2,5 km sjeverozapadno od starog Dubrovnika. Marina Dubrovnik nalazi se u naselju Komolac na unutrašnjem dijelu Rijeke dubrovačke, oko 4 km od ulaza u luku Gruž. Na magistralnoj je prometnici (M2, E65). Zračna luka nalazi se u Čilipima

        Klimu Dubrovnika karakteriziraju topla i suha ljeta i blage zime. Prosječna je temperatura najhladnijeg mjeseca (veljače) 4,6 °C, a najtoplijeg (kolovoza) 26,2 °C. Od ukupne godišnje količine oborina na hladnu polovicu godine otpada 68%, a od 105 kišnih dana otpada na proljeće 29, ljeto 14, jesen 26 i na zimu 37. Snijeg pada vrlo rijetko; 2554 sunčana sata godišnje, po čemu je Dubrovnik među prvim gradovima u južnoj Europi. U srpnju ima dnevno (kao i Aleksandrija) 12,4 sunčana sata. Vegetacija je suptropska i bujna (maslina, badem, agrumi, ružmarin, lovor, crnika, bor, pinija, čempres).

       Dubrovnik - grad jedinstvene političke i kulturne povijesti (Dubrovačka Republika, Gradski statut iz 1272.), svjetski poznate spomeničke baštine i ljepote (upisan u UNESCO-ov registar svjetske kulturne baštine) - jedan je od najatraktivnijih i najpoznatijih gradova Sredozemlja. Uz izuzetne prirodne ljepote i očuvanost baštine, Dubrovnik je grad iznimno bogate turističke ponude. Grad hotela, prelijepe okolice, zavidnoga ekološkog standarda i turističke dorečenosti privlačan je u svako godišnje doba.

Dubrovnik nudi mnoge muzeje i galerije s draguljima hrvatske baštine.
Dubrovački muzej u Kneževu dvoru u svom kulturno-povijesnom odjelu ima 15 500 predmeta. U autentičnim dvoranama postavljena je zbirka namještaja XVII.-XIX. st., odore knezova i vijećnika, vlastelinske odjeće.
Pomorski muzej (tvrđava Sveti Ivan) u stalnoj postavi izlaže raznovrsnu građu vezanu uz dubrovačko i hrvatsko pomorstvo, s posebnim naglaskom na povijest Dubrovačke Republike.
Muzej franjevačkog samostana čuva sav inventar stare ljekarnice, radove starih dubrovačkih zlatarskih, vezilačkih i slikarskih radionica.
U Muzeju dominikanskog samostana prikazani su vrijedni primjerci dubrovačkog slikarstva XV. i XVI. st., skulpture, zlatarski predmeti, rukopisi, inkunabule i note.
U Riznici dubrovačke katedrale čuvaju se relikvije sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, te mnoge druge umjetničke slike i predmeti.
U Etnografskom muzeju Rupe može se vidjeti prikaz tradicionalnoga gospodarstva i ruralne arhitekture dubrovačkoga kraja, nošnje i tekstilno rukotvorstvo. Vrlo je atraktivan Akvarij Biološkoga zavoda, smješten u tvrđavi Sveti Ivan, s primjercima morske faune.

        Dubrovnik je poznat po vrsnim hotelima, od kojih je većina smještena na poluotoku Lapadu te na predjelu Ploča jugoistočno od Staroga grada. Hotelsko naselje Dubrava - Babin kuk na Lapadu grad je u malome. Ima trgovački centar, banku, ambulantu, ugostiteljske lokale, novi »Stradun«, koji povezuje hotele.
U brojnim dubrovačkim restauracijama i konobama može se uživati u specijalitetima domaće i međunarodne kuhinje, a sportašima i rekreativcima na raspolaganju su tereni i rekviziti za sve sportove.

Dubrovnik je grad bogatoga kulturno-umjetničkoga života. Posebno mjesto ima Dubrovački ljetni festival od 10. srpnja do 25. kolovoza), koji se tradicionalno održava od 1950. To je kazališni, glazbeni i folklorni festival, 1956. uključen u kalendar svjetskih festivala i jedan je od najpoznatijih u svijetu. Održava se na otvorenim pozornicama u gradu (Gundulićeva poljana, Držićeva poljana, Lovrijenac, Revelin) ili u prekrasnim ambijentima svojih građevina (Knežev dvor, klaustri, crkve). Na repertoaru su djela hrvatskih i svjetskih klasika koje izvode vodeća imena domaćih i svjetskih glumaca, redatelja, dirigenata.

Poznate su dubrovačke karnevalske fešte - Dubrovački karnevo, koje se održavaju od ranoga srednjovjekovlja, kada se na dubrovački prostor prenose iz susjedne Italije. Velika je gradska svečanost proslava Blagdana sv. Vlaha, ujedno i Dan grada Dubrovnika (3. veljače). Proslava traje cijeli tjedan, uz vjerske obrede, procesiju gradskim ulicama, koncerte, sportske, zabavne i karnevalske priredbe.