Postira su slikovito mjesto na sjevernoj strani otoka Brača, između Splitske i Pucisca. Razvedena obala s brojnim prekrasnim uvalama i plažama, okružene borovom šumom, maslinicima i vinogradima, pogodna je za miran i ugodan odmor.  Postire su kopnom povezan svakodnevnim trajektnim linijama iz Splita i Makarske

 Posjetiteljima se nudi raznovrstan smještaj (hoteli, apartmani, sobe...)

         U gastronomskoj ponudi uz ribu cijenjena je domaća hrana i čuvena domaća vina. Tradicionalna kulturno-zabavna manifestacija Postirsko ljeto obuhvaća i svetkovine sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika župe (24. lipnja), Gospe Karmelske (16. srpnja) i Vele Gospe (15. kolovoza). 

        Samo ime Postira najvjerojatnije je nastalo od latinske imenice pastura, što znači pašnjak, čijim se pohrvaćivanjem došlo do današnjeg pisanog i izgovornog oblika koji je uvijek u množini - Postira (u Postirima).
Postira se po povijesnim pisanim vrelima prvi put spominju godine 1337. , zatim 1345. i napokon 1375. u četvrtoj knjizi Bračkog Statuta. Turizam se ovdje počeo razvijati između dva svjetska rata - 1934. dolaze prvi gosti iz Njemačke i Češke.

          Postira su i danas općinsko središte u sklopu kojeg se nalazi naselje Dol. 1400 postirskih stanovnika svoju opstojnost ostvaruju kroz rad u tradicionalnim djelatnostima, ribarstvu i poljoprivredi, a u novije vrijeme i u turizmu. 

Znamenitosti

           Župna jednobrodna crkva s pripadajućim zvonikom nastala je gradnjom u nekoliko navrata. Današnje je svetište najstariji dio (15. st. ) i vrlo rijedak primjer utvrde iz renesansnog razdoblja na čijem su vanjskom zidnom plaštu i danas sačuvane istaknute puškarnice. 
           U pješčanoj uvali Lovrečina se nalaze ruševine velike starokršćanske trobrodne bazilike iz 5/6.st.; uz nju su nađena dva starokršćanska sarkofaga i fragmenti rimske keramike, a nedavno su iskopani i ostaci još jednog samostana iz 12. stoljeća.
          U Mirju (lat. murus = zid) nedaleko od Postira prema unutrašnjosti (pola sata hoda po brdskoj stazi); nalaze se ostatci  benediktinskog samostana.  Samostan se spominje i u Povaljskoj listini. Za razliku od drugih ranokršćanskih crkvi i samostana, samostan na Mirju nalazi se podalje od obale.