Search
| Liznjan |
|
|
|
|
Općina Ližnjan se proteže obalnom linijom duž 28 km uz Kvarnerski zaljev. Graniči s Općinom Medulin sa zapadne strane do uvale Budava na sjeveru, gdje graniči s Općinom Marčana. Prostor Općine Ližnjan zbog prirodnih obilježja, duge i dobro razvedene morske obale, kvalitenog Ljubitelja prirode i dobre domaće hrane u Ližnjanu će doći na svoje. Kvalitetan smještaj možete dobiti kod privatnih iznajmljivača soba, apartmana ili cijelih kuća, a uživati možete u brojnim aktivnostima koje vam se nude. Zaljubljenici mountain-bikeova mogu uživati u vožnji šumama i obalom s vedutama na Kvarnerske otoke. Centar za jahačke sportove "Libora" kraj Ližnjana nudi usluge od škole jahanja, preponskog jahanja do jahanja u prirodi. Lovačko društvo "Bena" nudi pomoć onima koji se žele okušati u lovu na fazane, jarebice, divlje zečeve, srne i veprove.
Valja uputiti na neizostavni posjet Vizačama (antičkom Nezakciju), izuzetno vrijednoj arheološkoj zoni smještenoj na samo par kilometara od naselja Valtura. U blizini uvale Kuje je i crkva Gospa od Kuj iz XVII st. (nedavno obnovljena) sa ostacima mozaika nekadašnje Villa Rustica koji se nalaze pod staklenim podom.
PovijestLižnjan se prvi puta spominje 1149. godine, kao Lisianum, iako neki smatraju da se spominje prvi put 990. kao seoska vila (villa) kada se naziva Liciniana ili Licinianum. Ime mjesta povezuju s rimskim rodovskim imenom nekadašnjeg vlasnika zemljišta Licinius. Ližnjan je vjerojatno bio važno naselje bizantskog doba (6-8. stoljeća), o čemu svjedoče ostaci jedne bizantske crkve iz 6. stoljeća, koja je bila podignuta na mjesta današnje mjesne crkve.U rimsko doba područje oko Ližnjana bilo je ključno za nadzor prometnog čvora između uvale Budava gdje je bila glavna luka Histra i premanturskog rta, oko kojeg je prolazio cjelokupan promet sa sjevernog Jadrana prema jugu. Do 1331. Ližnjan je dio posjeda Pulske biskupije, a nakon toga potpada pod vlast akvilejskog patrijarha. Kao župa, Ližnjan se spominje 1582. godine. Prvi stanovnici Ližnjana dolaze na ove prostore s područja Sinja, Poljica i Imotskog. Od 14. stoljeća pa sve do kraja 18. stoljeća ovim prostorima upravljala je Mletačka Republika. U novijoj povijesti ovaj kraj potpao je pod francusku, austrijsku i talijansku vlast, ali je bio u sastavu Slobodnog Teritorija Trsta, pa dio socijalističke Jugoslavije da bi danas bio sastavni dio Republike Hrvatske. Od 16-17. stoljeća nastaju nova sela – Valtura, Jadreški, Muntić, a nanovo je naseljen Ližnjan. Sredinom 16. stoljeća (1527.) u Ližnjanu je prvi puta izbila kuga i ponovila se 1631. s katastrofalnim posljedicama kada su po nekim pretpostavkama umrijeli gotovo svi stanovnici Ližnjana (prema popisu iz 1624. Ližnjan je brojio 200 stanovnika). Godine 1853. Ližnjan je imao 931 sanovnika. Ližnjan je 1855. zahvatila kolera koja je odnijela 19 života. Za Ližnjan je karakteristično da se desetljećima nije mjenjao broj stanovnika, a od 17. stoljeća prisutan je lagani porast. Jedini značajni pad stanovništva bilježi se tijekom Prvog svjetskog rata od 1915-1917., kada je većina stanovništva morala napustiti Ližnjan i otići u Češku, Austriju i Mađarsku.
Opći podatci Broj stanovnika (2001.) 2.945
Izvor: Wikipedija |
|
| Last Updated ( Tuesday, 13 May 2008 ) |
Ližnjan je općinsko središte smješteno na krajnjem jugoistoku istarskog poluotoka. Stanovništvo se tradicionalno bavi ribarstvom, poljeprivredom a posljednjih desetljeća sve više i turizmom čemu pogoduje čisto more s prirodnim kamenitim plažama duž obale.
obradivog zemljiša, vrijednih šuma, blizine grada Pule (13 km) predstavlja oazu netaknute prirode i tradicionalnog ruralnog svijeta u već snažnom urbaniziranom prostoru južne Istre. Općina u današnjim granicama konstituirana je 15. travnja 1993. godine, a prema zadnjem popisu stanovnika Općina Ližnjan ima ukupno 3205 stanovnika. Osim tradicionalnih poslova kao što su poljodjelstvo stanovnici se uglavnom bave turizmom ili rade u Puli i Medulinu. U posljednje vrijeme potiče se razvoj konjičkog športa, lova i športskog ribolova.
Dok zaljubljenici birdwatchinga mogu uživati tijekom ljetnih mjeseci u izuzetno rijetkoj i živopisnoj žutoj pčelarici (Merops apiaster), ljubitelji ronjenja mogu uživati u razgledavanju jedne od posljednjih većih oaza livada cvjetnice Voge. Jak vjetar bura osigurava izuzetne uvjete za brzo surfanje na lijepim valovima.| < Prev | Next > |
|---|